SUPERBAKTERIJE SO ODPORNE NA VSA ZDRAVILA (hrvaško)

WASHINGTON – Bolnica Dobri Samarič‡anin, u Californiji, ima neugodno iskustvo s rezistencijom bakterija na antibiotike: – Zastrašujuč‡a stvar u vezi s tim slučajevima je da se radi o bakteriji koja je uobičajena, ali odjednom razvije otpornost na več‡inu ili sve antibiotike koje imamo. Dr. Andrew Fishmann govori o bakteriji nazvanoj Carbapenem-…

… rezistentna Klebsiella pneumoniae – skrač‡eno CRKP – koja je inficirala više od 350, uglavnom starijih, pacijenata u Californiji, od juna do decembra prošle godine, prenosi Glas Amerike. Četrdeset posto tih pacijenata je umrlo za manje od mjesec dana od zaraze.

Spomenuta Klebsiella rezistentna je ne samo na antibiotik Carbapenem nego i na sve druge dostupne antimikrobne lijekove. Isti je rod bakterije zabilježen u još 35 američkih saveznih država, ali je izazvao zaraze i u Argentini i Brazilu, s 15 umrlih meč‘u oboljelima. Ta Klebsiella samo je jedan rod u rastuč‡em broju bakterija koje razvijaju otpornost prema arsenalu lijekova koji ljudima stoji na raspolaganju. Efikasnost tog arsenala, upozoravaju stručnjaci, vrlo brzo opada zbog naširoko rasprostranjene upotrebe – ali i zloupotrebe – antibiotika:

– Antimikrobna rezistencija poveč‡ava se svuda u svijetu i to ne samo za neke odredjene antibiotike, nego za sve antibiotike, u svim bolestima, ali ne samo kod ljudi nego i kod antibiotika koji se koriste kod životinja. Govorimo o tuberkulozi, malariji, HIV-u, ali i bolestima poput upale pluč‡a, proljeva … antimikrobna rezistencija se vidi u cijelom spektru bolesti.

To kaže dr. Marcos Espinal, koji je u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zadužen za zdravstveni nadzor, te prevenciju i kontrolu bolesti. Trenutno, on vodi kampanju zdravstvenog prosvječ‡ivanja pacijenata i onih koji brinu o njima, te ukupne javnosti – o širenju antimikrobne rezistencije na oba američka kontinenta.

Naglašavajuč‡i težinu tog problema – ne samo u Amerikama, nego širom svijeta – Svjetska zdravstvena organizacija je pitanje rezistencije bakterija na antibiotike postavila kao vodeč‡i motiv obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, 7. aprila. Ova UN-ova agencija želi da meč‘unarodna zajednica pojača napore u identificiranju i borbi protiv tih opasnih novih vrsta mikroba.

Poruka je alarmirajuč‡a: čak i najjači antibiotici mogu se pokazati neefikasni protiv tih super-bakterija. Bolnice su najčešč‡a mjesta gdje se pojavljuju rezistentni rodovi mikroba, ali se oni mogu vrlo brzo proširiti i u okolne zajednice, a potom i dalje. Dr. Espinal kaže da mnogo puta te infekcije ne budu prepoznate jer je za detekciju potencijalno smrtonosnih super-bakterija potrebna sofisticiranija oprema i metodologija:

– Ponekad dolazi do takvih infekcija, a da one ne budu uopšte prepoznate. Uvijek postoji i problem prijave takvih infekcija, posebno u zemljama ograničenih sredstava za javno zdravstvo. A, s ograničenim sredstvima, te zemlje nemaju ni neophodnu dijagnostičku opremu, niti laboratorije potrebne za dijagnostiku super-bakterija.

U današnjem dobro povezanom svijetu, s milionima putnika koji svakodnevno putuju po svim zabačenim dijelovima Zemlje, bakterije se mogu proširiti brže nego ikad ranije. Stručnjaci u javnom zdravstvu apeluju na mnogo striktniji monitoring bolesti, bolju kontrolu nad pacijentima, te uspostavu posebnih komisija u bolnicama koje bi nadgledale primjenu znatno rigoroznijih higijenskih i sanitarnih standarda. Liječnici kažu da češč‡e pranje ruku, prostorije za izolaciju pacijenata i značajno selektivnija primjena antibiotika mogu zaustaviti širenje super-bakterija.

Stručnjaci se slažu da svijetu treba i nova klasa antibiotika da bi porazili rezistentne mikrobe. Ali, oni upozoravaju da i ljekari i pacijenti moraju naučiti da nova farmakološka oružja koriste mnogo pažljivije nego ranije. Dr. Espinal kaže da č‡e novi antibiotici pomoč‡i u izlječenju zaraženih pacijenata, ali, bez promjene medicinske prakse, oni neč‡e riješiti problem antimikrobne rezistencije.

(Vijesti.ba)